Udri Vinko
Blog Vinka Vukovića je vjerojatno sadržajno nakvalitetnija Internet adresa s temom Hajduk Split. Vinko donosi tekstove iz svoje perspektive, u kojoj će se prepoznati mnogi zaljubljenici u pokret Hajduk Split, ali u koju se neće postaviti ni jedan domaći mainstream novinar. Prenosimo njegov novi tekst, nakon nekoliko mjeseci pauze. Ne zaboravite redovno čitati Vinkovu kolumnu na adresi http://www.vinkovukovic.bloger.hr/
--
Mirko Oremuš je bio otjeran iz Hajduka. Nemojmo se lagati ni koristiti eufemizme – Mirko je bio otjeran! Škartan, kako on sam reče u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju. Zašto? E, to je samo jedno od tisuću Hajdukovih zašto koje nikada nije dobilo svoje zato.
Oremuš je debitirao u Koprivnici prije nešto više od godinu dana, ušao s klupe i zabio (vrhunski!) gol za konačnih 2:2. I nakon toga više ni minute nije dobio, za nagradu je – otjeran! Otjerali su ga oni isti ljudi koji su Hajdukovu priču posljednjih godina pretvorili u grotesku.
Otjerali su ga oni ljudi koji su i Kalinića tjerali po raznoraznim posudbama jer nisu znali što će činiti s nekim tko zna sve o onome (nogometu) o čemu oni pojma nemaju. Otjerali su ga oni isti ljudi koji su Dragi Gabriću dali ponižavajuću plaću očekujući, valjda, zbog tog čina od njegova oca Tonča vječnu zahvalnost i lojalnost.
Otjerali su ga oni isti ljudi koji su vlastitu nesposobnost prikrivali smjenama trenera i šurovanjima s kriminalcima i dokazanim probisvijetima. Oni isti ljudi koji nisu bili u stanju valjano organizirati ni onu jednu europsku utakmicu godišnje.
Srećom, takvih koji su znali samo tjerati kako bi oni ostali, na Poljudu je sve manje. Naizgled ih čak i nema. Ipak, jedan je preživio, ne samo da je o(p)stao, nego je zahvaljujući pretvorbi i avancirao. Fredi Fiorentini postao je član Upravnog odbora zadužen za struku (!?!), a da nam nitko od vrlih članova klupskog Nadzornog odbora koji ga je imenovao/amenovao nije objasnio koje će ovaj sve ovlasti imati, a još manje koje su mu referencije da bi uopće mogao ikako, ako već ne kvalitetno tu funkciju obavljati.
Mate Peroš je (p)ostao predsjednik jer bi (za sada) svaka drugačija odluka naprosto bila pogrešna. Čovjek je skoro bez greške odradio sve što se od njega tražilo, pa čak i to nesretno putovanje u London na pregovore s Avramom Grantom, umjesto samoreklamiranja po novinama (i svemu ostalom gdje ima šanse da vam se pojavi fotografija) on se, kao svaki ozbiljan fiškal, zatvorio u kancelariju i dao na posao. Malo ga je zaljuljala Vučevićeva ostavka (branio ga je, koliko god vrhovni bog Zeus grintao Slavenu Biliću “ma, koga si mi/im to poslao”) jer je bio svjestan kako Goran Vučević, s licem bez ožiljaka, idealno paše imidžu novoga Hajduka. Uz to, Peroš je s vremenom prestao sumnjati i u Vučevićevo znanje, odabir suradnika i svakodnevni rad uvjerili su ga kako Hajduk napokon ima trenera kojemu vođenje kafića (u ovom slučaju restorana) neće biti vrhunac karijere. Uostalom, zar upravo Vučević nije za svog prvog pomoćnika izabrao Antu Mišu kojega se danas, s punim pravom, slavi i časti.
Goran Vučević nije teatralan lik, od njega nikada nećete čuti kako su mu “i pape i dida bili Torcida”, a nije ni podguz koji zime preživljava u toplini nečije stražnjice. Obećao nam je Hajduka koji će igrati najljepši nogomet u Hrvatskoj i kada to obećanje nije ispunio, otišao je. Otjerao je sam sebe i ostavio Miši da sam završi njihov zajednički posao.
Kada bi Fredi Fiorentini bio sposoban sportski funkcioner, onda bi mu prvi potez kao člana uprave zaduženoga za struku bio povratak Gorana Vučevića. Ne na klupu - bila bi to ne samo lakrdija, nego i grijeh naspram Ante Miše pod kojim se igrači na terenu ponašaju kao kolektivno hajdučko srce - nego u stručni stožer. Vučeviću treba dati sve ono što je bilo namijenjeno Avramu Grantu (ajde dobro, ne baš sve, recimo onih milijun eura ne bi bilo zgorega malo preraspodijeliti), a “slučaj Oremuš” neka posluži kao dokaz kako u ovom prijedlogu nema nimalo pretjerivanja. Uostalom, zar stvarno ima netko tko misli kako bi Izraelac znao da na tamo nekom Pagu, u još tamo nekijoj Novalji postoji igrač kojega su otjerali. E, Vučević je to znao, ali lako je znati kad – znaš.
P.S. Sastav Hajduka tijekom drugoga poluvremena prvenstvene utakmice protiv Slaven Belupa: Subašić – Rubil, J. Buljat, Maloča, Aračić (Jozinović) – Gabrić, Andrić, Skoko, M. Buljat – Oremuš, Kalinić. Pametnome (Miši) dosta.
Vinko Vuković
http://www.vinkovukovic.bloger.hr/
